Neko plače od tuge, neko od sreće, nekoga rasplaču ljubavni filmovi ili stih neke pesme. Da li je plakanje korisno? Koji god da je razlog, plakanje je korisno i deluje umirujuće. Plakanje je odgovor na određeno emocionalno stanje. Podrazumeva sekreciju suza kroz lakrimalni aparat, bez iritacije očiju.
Postoji i naziv „lakrimacija“, koja podrazumeva sekreciju suza bez emocinalnog nadražaja. Obično se javlja usled alergija, infekcija, mehaničke iritacije oka i slično. Da li ste se ikada zapitali zašto plačemo dok sečemo crni luk? Luk apsorbuje sumpor iz zemlje koji pomaže pri formiranju aminokiselina zvanih sulfoksidi. Zbog njih luk ima taj karakterističan miris i ukus.
Kada se luk zaseče, on oslobađa sulfokside koji u novoj hemijskoj reakciji stvaraju sulfonsku kiselinu. Potom se sulfonska kiselina pretvara u jedinjenje koji se naučno zove – sin-propanetial S-oksid. Tek kada ovo jedinjenje dospe u vazduh oko naših očiju, višestruki nervni završeci u rožnjači ga registruju kao moguću opasnost i refleksno otpuštaju suze. Ovo refleksno plakanje često je izazvano i drugim faktorima, kao što su prašina ili dim. Nervni završeci u rožnjači javljaju mozgu, koji registruje strana tela u očima i naređuje suznim žlezdama da puste suzu i isteraju uljeza…
Žene češće plaču
Prema istraživanjima, žene u proseku plaču 5,3 a muškarci 1,3 puta mesečno, pri čemu je objašnjenje zašto češće plaču hormonalne prirode. „Smatra se da žene češće plaču od muškaraca zbog razlike u hormonima. Muški hormon testosteron deluje tako što inhibira plakanje. Hormon prolaktin, koji se kod žena javlja u većoj koncentraciji, deluje stimulativno na isto“ – zaključuje ona. Od razloga koji vas je rasplakao razlikovaće se i sastav suza. Kako priča dr Tatjana Vlašković Jovićević, postoje razlike u sastavu suza, u odnosu na to da li su „emocionalne” ili nisu, a to je bitno zbog efekta suza na osobu koja plače. „U suzama koje su prolivene zbog različitih emocija (tuge, sreće, besa…) postoje određene supstance (leuenkefalin) koje deluju isceljujuće i analgetski na osobu koja plače, dok suze koje se javljaju npr. prilikom seckanja luka ne sadrže pomenute supstance“ – ističe dr Tatjana Vlašković Jovićević.
„Muškarci ne plaču”
„U nekim razvijenim zemljama (SAD, Švedska) plakanje je poželjan vid pokazivanja emocija. Ono predstavlja vrstu zbližavanja među ljudima. Međutim, u siromašnijim zemljama, poput Srbije, plakanje predstavlja izraz slabosti i nemoći, naročito kod muškaraca“. Otud su narodna verovanja da „muškarci ne plaču” ili ono „budi muško, ne pokazuj suze“ i slično. Baš zato, mnoge osobe koje su vaspitavane u strogim i rigidnim porodicama ne mogu tako lako da zaplaču – kaže dr Vlašković Jovićević.
Siromašni ređe plaču
Studija istraživača u Pitsburgu pokazala je da su na suzama laki i stanovnici bogatijih država, poput Švedske i SAD. S druge strane, žitelji Gane, Nepala i drugih siromašnijih zemalja u kojima je razloga za tugu više, ređe plaču. Kod njih društvo ne gleda blagonaklono na emotivne izlive. Na suze utiče i ličnost. Oni koji izbegavaju bliže odnose sa drugima, ređe plaču.
Da li je plakanje korisno?
„Sam čin plakanja je u emocionalnim stanjima tuge, besa i slično, potpuno normalna i zdrava pojava, i deluje terapeutski, isceljujuće i relaksirajuće na organizam. Kao što je američki pisac Kurt Vonegat rekao: „Suze su poput oluje; posle njih čovek je uvek mirniji“ – priča dr Vlašković Jovićević. Međutim, kako navodi, osim kod tuge, depresije i drugih negativnih emocija, plakanje se javlja i kao posledica preplavljivanja pozitivnih emocija, kako bi se organizam doveo u stanje emocionalne uravnoteženosti.
„Pravi primer za to jeste plakanje roditelja prilikom diplomiranja deteta. Ili plakanje obožavateljki na koncertu poznatog pevača. Plakanje je poželjna pojava u situacijama koje u nama bude jake emocije, pozitivne ili negativne, jer deluje pozitivno na psihičko i fizičko zdravlje“ – zaključuje dr Vlašković Jovićević.
Autor: dr Tatjana Vlašković Jovićević, Priredila: Bojana Bogosav, portal Žena Blic
Sa željom da Vam ponudimo saznanja koja će Vam olakšati život i poboljšati kvalitet života, pozivamo Vas na naše programe edukacije koji se održavaju u prostorijama Psihološkog savetovališta Centar u Beogradu ili online putem Skype-a ili Viber-a.
Prijavi se