Od davnina se vodi polemika o uticaju sredine i nasleđa na formiranje ličnosti pojedinca odnosno na temperament deteta. Jedan od pristupa pomenutoj problematici jeste i izučavanje temperamenta deteta. Naime, dva teoretičara A. Tomas i S. Chess su se sedamdesetih godina prošlog veka intenzivno bavili temom temperamenta deteta. Oni su tvrdili da postoje devet osobina temperamenata sa kojima se svako dete rađa. Stoga bi, zadatak roditelja bio da bolje upoznaju svoje dete kako bi prilagodi vaspitne metode njegovim osobinama. Osobine koji pomenuti teoretičari navode su: intenzitet emocionalne reakcije, upornost, kvalitet raspoloženja, perceptivnost pažnje, čulna osetljivost, nivo aktivnosti, rittmičnost, adaptibilnost i inicijalna reacija ka i od.
Intenzitet emocionalne reakcije
podrazumeva da neka deca burno reaguju na događaje odnosno da intenzivno proživljavaju osećanja tuge, sreće, besa… Takva deca glasno plaču kada su tužna, protestvuju kad su besna, a zarazno se smjeju kada su vesela. Za ovu decu, uvek znate kako se osećaju. Sa druge strane ima dece koja su špovučena i ćutljiva za koju se često pitate šta misle i kako se osećaju.
Suprotno od upornosti je lako odustajanje. Ovo podrazumeva da su neka deca veoma istrajna u svojim naumima ili postavljenim ciljevima i da ne odustaju čak i kada ne uspeju. Veoma ih je teško sprečiti u onoome što su naumili. Sa druge strane imamo decu koja se lako povlače i odustaju ukoliko naiđu na prepreku . Ipak ona ne istrajavaju po svaku cenu u svojim naumima i lako ih je ubediti da prestanu da rade stvari koje ne želimo da rade.
Perceptivnost pažnje
odnosi se na mogućnost usmeravanja i zadržavanja pažnje. Nekoj deci je potrebn dosta vremena da izvrše svoje zadatke, jer se njihova pažnja stalno rasplinjuje u različitim smerovima. Međutim, kada su tužna ili razdražljiva lako je preusmeriti njihovu pažnju na nešto drugo i promeniti im raspoloženje. Nasuprot tome neku decu nije tako lako omesti. Mogu sedeti zadubljeni i čitati ili slagati slagalicuduže vreme. Ali kada su gladni ili tužni, nije im lako odvratiti pažnju na nešto drugo.
Temperament deteta i nivo aktivnosti
ukazuje na to da deca mogu biti izuzetno aktivna i većinu vremena provoditi napolju ili u stalnom pokretu (žele da trče, skaču ili se pentraju). Skoro nikada ne miruju, čak ni za vreme obroka. Nasuprot tome ima dece koja preferiraju mirnije aktivnosti recimo da duže vreme gledaju knjige ili slažu slagalicu.
Temperament deteta i ritmičnost
se odnosi na dnevnu rutinu deteta. Neka deca imaju predvidljiv ritam. Ogladne u pravilnim razmacima, bude se, zaspu svakog dana otprilike u isto vreme. Druga deca imaju promenljiv ritam i njihova dnevna rutina ne može se predvideti.
Kvalitet raspoloženja
ukazuje da su neka deca uglavnom raspoložena i retko plaču. Druga pak lako se rasplaču ili naljute. Kvalitet raspoloženja većine dece varira iz situacije u situaciju.
Čulna osetljivost
nije ista kod sve dece. Neka deca su osetljivija na stimuluse iz okoline (smeta im buka, jako svetlo, lako se trgnu i probude iz sna…). Sa druge strane ima dece koja se uspavaju u bučnoj prostoriji, mogu da se ogrebu ili udare a da često ni ne zaplaču.
Adaptibilnost
se odnosi na mogućnost prilagođavanja. Neka deca se brzo prilagode na novu sredinu, ljude, hranu, na drugačiji ritam života.. Potreban im je samo dan ili dva da se priviknu na novi raspored, život u novom komšiluku ili pohađanje novog vrtića. Druga deca se opet sporije prilagođavaju. Može se desiti da im trebaju meseci da se sprijatelje sa novom decom u školi, da počnu da se osećaju opušteno u novom „kraju“ ili da se priviknu na nov raspored.
Inicijalna reakcija ka i od
odnosi se na to kako dete reaguje na nove situacije i nepoznate ljude. Neka deca započinju komunikaciju s nepoznatim osobama, prilaze novoj deci i pridružuju im se u igri. Uopšteno govoreći lako uspostavljaju prijateljstva, vole da probaju novu hranu i uživaju u odlasku na nova mesta. Druga deca izbegavaju nove situacije i postepeno uspostavljaju kontakte sa drugima.
Bitno je naglasiti da su ovo teoretski koncepti, a da je ponašanje većine dece negde između ove dve krajnosti. Ipak, ovaj model može vam biti od koristi da bolje upoznate svoje dete i naučite da predvidite njegove reakcije.
Temperament vašeg deteta može da se veoma razlikuje od vašeg. Mnogim roditeljima je lakše da razumeju i vaspitaju decu sa temperamentom sličnim njihovim. Upravo iz tog razloga bitno je da bolje upoznate i predvidite detetove reakcije kako bi se njegovom temperamentu mogli lakše prilagoditi. Osim toga možete pomoći detetu da razvije dobre strane svog temperamenta i prepozna situacije koje su za njega izazovne.
Autor: Marija Manojlović, psiholog, REBT savetnik
Sa željom da Vam ponudimo saznanja koja će Vam olakšati život i poboljšati kvalitet života, pozivamo Vas da se prijavite na psihoterapijske seanse koje se održavaju u prostorijama Psihološkog savetovališta Centar u Beogradu ili online putem Skype-a ili Viber-a.
Prijavite se