Odlaganje obaveza može vas opterećivati različitim intenzitetom. Međutim, jasno je da većina nas zna na šta se misli kada se pomene tendencija da ono što bi trebalo da uradimo danas – ostavljamo za sutra. Odlaganje obaveza u psihologiji poznato je kao prokrastinacija i to ne treba mešati sa lenjošću kod koje ne postoji svest o postojanju zadataka, cilja ili problema. Kod odugovlačenja, prisutna je svest o neophodnosti preuzimanja određenih akcija. Pošto se dotična aktivnost najčešće doživljava kao neprijatna, takva osoba je odlaže, što za posledicu ima sabotiranje rešavanja problema.
Odlaganjem potrebne akcije problem se ne rešava, a obaveze se gomilaju. Ovim fenomenom mogu biti obuhvaćene sve oblasti života. Odlažemo obaveze u kući, na poslu ili fakultetu, obaveze koje se tiču lekarske kontrole ili praktikovanja zdravih stilova života. Istraživanja pokazuju da 24 procenta ljudi pati od hroničnog odugovlačenja. Najčešči uzroci su: nedostatak samokontrole, perfekcionizam, strah od neuspeha, bojazan od kritike, nesigurnost u sebe, nesposobnost da se napravi ispravna procena vremena neophodnog za izvršenje nekog zadatka, pasivna agresija, buntovništvo, osećanje da je život isuviše kratak za trivijalne obaveze…
Mehanizmi odugovlačenja i odlaganje obaveza
Savremeni način života doveo je do povećanja aktivnosti koje odvlače pažnju i pogoduju porastu problema odugovlačenja. Televizija i turske ili španske serije, kompjuter, internet, različite sprave za zabavu… u velikoj meri provociraju nedostatak samokontrole i odugovlačenje. Oni koji su iskusni u odugovlačenju, znaju da i entuzijazam u nekoj novoj aktivnosti zapravo predstavlja olakšanje koje pobuđuje odlaganje neprijatnih poslova. Sposobnost da radimo više poslova u isto vreme – multitasking, može biti korisna veština, ali on je često i oblik prikrivene prokrastinacije. Počinjem od sutra ili od ponedeljka, može biti predmet šale, ali suštinski to su načini na koje ostavljamao sebi lufta i održavamo dobro raspoloženje uprkos nezavršenim obavezama. Stalno odlaganje neminovnog komplikuje se osećanjem krivice, porastom anksioznosti, samooptuživanjem i depresijom povodom odlaganja. Ova osećanja pojačavaju neprijatnost nastalu odlaganjem i učvršćuju izbegavajuće ponašanje.
Pogrešni načini da pomognemo sebi
Ako pokušavate da se motivišete tako što ćete sebi govoriti otprlilike ovo: Ja to moram da uradim, Ako ovo ne uradim, posledice će biti užasne, Za taj posao potrebno mi je posebno raspoloženje ili inspiracija i pri tom zamišljate samu aktivnost i neprijatnost koju ona proizvodi, sasvim je sigurno da ćete pogrešnim načinima motivacije sabotirati sebe. Motivacija preko rigidnih zahteva, straha od posledica ili neprijatnosti izvođenja aktivnosti, pojačava otpor i emocionalne blokade pa samim tim otežava a ne rešava problem odugovlačenja.
Kako prevazići odugovlačenje i odlaganje obaveza
Problem sa davanjem direktih saveta ljudima koji odugovlače sa rešavanjem problema, ogleda se u tome da je to često uzaludno. Osoba koja odugovlači veoma je svesna svog ponašanja, često raspolaže i značajnim brojem mogućih tehnika za prevazilaženje problema, ali odlaže njihovo praktikovanje. Ali i pored svega dobro je znati sledeće da bismo se uspešno zaustavuili odlaganje obaveza:
Upoznajte motive i razloge koji stoje u pozadini odugovlačenja.
Upoznajte i prihvatite sebe kao kompleksno biće. To podrazumeva suočavanje sa sopstvenim manama i nesavršenostima, ali i realno sagledavanje sopstvenih snaga i potencijala.
Razvijajte filozofiju racionalnog, kontrolisanog hedonizma koja zarad dugoročne dobrobiti i zadovoljstva zagovara kratkoročno prihvatanje bola, patnje i neprijatnosti. Prisetite se situacije koje su vam donele zadovoljstvo baš zato što ste u njihovo ostvarenje uložili puno truda i odricanja. Sve što vredi zaista ima cenu.
Uporedo radite na promenama navika, pri čemu nastojte da vam očekivanja ne budu prevelika. Počnite od malih zahteva i skromnih ciljeva, nastojte da upravljate sobom donoseći odluke i određujući nagrade za dotignute ciljeve.
Šta god da radite, neka to bude tek po nekoliko minuta, vaš mozak neće odoleti a da ne teži završavanju započetog.
Razvijajte efikasnu motivaciju. Pravite plan imajući u vidu da isplanirate obavljanje prvo neprijatnih, a zatim prijatnih aktivnosti. Takođe, prvo se pozabavite hitnim, rutinskim aktivnostima, a zatim isto tako važnim, ali ne i hitnim obavezama.
Preuzmite odgovornost za sopstveno vreme i lični život. To vam daje slobodu da menjate ono što vam se ne dopada razvijajući se kao ličnost.
Autor: Sanja Stanić, psiholog i psihoterapeut, za časopis Story
Sa željom da Vam ponudimo saznanja koja će Vam olakšati život i poboljšati kvalitet života, pozivamo Vas da se prijavite na psihoterapijske seanse koje se održavaju u prostorijama Psihološkog savetovališta Centar u Beogradu ili online putem Skype-a ili Viber-a.
Prijavi se