Tema koja poslednjih decenija zaokuplja roditelje, ali i javnost jeste moguća zavisnost od interneta. U stručnim krugovima ne postoji saglasnost oko toga da li zavisnost od interneta treba uvrstiti u dijagnostički sistem. U zvaničnoj SAD klasifikaciji DSM 5, u izdanju iz 2013-te godine postoji nešto što bismo u slobodnom prevodu mogli nazvati poremećajem igranja igrica (Internet Gaming Disorder). Ovaj poremećaj prepoznat je i u evropskoj klasifikaciji mentalnih oboljenja ICD 11 iz 2019-te godine. Ovi poremećaji svrstani su u kategoriju zavisnih poremećaja, ali čini se da je pitanje zavisnosti od interneta mnogo šire.
Narodna republika Kina, jedna je od prvih država koje su u svoje dijagnostičke kriterijume usvojile i zavisnost od interneta, još 2008. godine. Vlada ove zemlje donela je zakonske mere kojima se ograničave igranje internet igara. Ograničenje je na tri sata dnevno, a igrači su nužni da se registruju pri pristupanju igri. U Južnoj Koreji zabeleženi su slučajevi zanemarivanja dece usled zaokupljenošću video igrama. Da li postoji zavisnost od komunikacije preko socijalnih mreža? Ili zavisnost od virtuelne stvarnosti? Ovo su neka od pitanja koja se postavljaju u krugovima šire stručne javnosti. Za sada još uvek, nema jednoglasnog odgovora na ovo pitanje.
Faktori rizika
Neki od faktori rizika koji mogu doprineti prekomernoj upotrebi interneta su: poteškoće u interpersonalnim odnosima, nedostatak socijalne podrške, drugi psihološki problemi. Naime smatra se da su individue koje imaju poteškoća u iniciranju i održavanju interpersonalinih odnosa, najčešće zbog osećaja anksioznosti, sklonije virtuelnoj komunikaciji. Usamljenost i depresivno raspoloženje koji se često javljaju kod adolescenata mogu biti povod za provođenje vremena na internetu i ostvarivanje virtualnih kontakata u nedostatku socijalne podrške. Neka istraživanja pokazuju da su ADHD kao i istorija bolesti zavisnosti jedan od faktora povećanog rizika za prekomernu upotrebu interneta.
Iako ovaj poremećaj nije zvanično klasifikovan, neki autori navode da osoba mora ispuniti najmanje pet od osam kriterijuma kako bi se moglo govoriti o zavisnosti od interneta, i to:
Potreba da se poveća vreme koje se provodi na internetu, kako bi se dostigao isti stepen zadovoljstva
Raniji bezuspešni pokušaji ograničavanja vremena provedenog na internetu
Iritabilnost, depresija i emotivna labilnost kada postoji ograničenje upotrebe interneta
Korišćenje interneta duže nego što je pojedinac inicijalno predvideo
Zapostavljanje poslovnih obaveza ili ugrožavanje partnerskog odnosa zbog korišćenja interneta.
Laganje drugih u vezi sa tim koliko vremena pojedinac provodi na internetu
Korišćenje interneta u pokušaju regulisanja raspoloženja
U sledećem članku možete pročitati koje terapijske metode se koriste u radu sa pojedincima koji imaju problema sa prekomernim korišćenjem interneta.
Autor: Marija Manojlović, psiholog, REBT savetnik
Sa željom da Vam ponudimo saznanja koja će Vam olakšati život i poboljšati kvalitet života, pozivamo Vas da se prijavite na psihoterapijske seanse koje se održavaju u prostorijama Psihološkog savetovališta Centar u Beogradu ili online putem Skype-a ili Viber-a.
Prijavi se