Zavisnost od upotrebe mobilnih telefona predstavlja prekomerno provođenje vremena na smartfonu, koje bi se inače moglo korisnije provesti. Ova pojava je srodna zavisnosti od interneta o kojoj smo već pisali.
Statistički podaci pokazuju da mladi najviše koriste smartfon, ali da ne zaostaju ni odrasli. Svakodnevno provodimo prosečno 3 sata i 15 minuta na mobilnom telefonu, a taj broj raste kada su adolescenti u pitanju. Proveravamo telefon u proseku 58 puta dnevno, u okviru kojih 30 puta proverimo dok smo na poslu. Aplikacije na kojima najviše provodimo vremena su društvene mreže.
Statistika govori da otprilike jedan ceo mesec godišnje provedemo samo u upotrebi mobilnih telefona.
Zašto je lako postati zavistan od smartfona?
Smart telefoni su osmišljeni tako da nam bude teško da prestanemo da ih koristimo. Razlog za to je što tvorci aplikacija zarađuju od marketinških agencija koje im plaćaju za informacije i pažnju korisnika. U toku vremena koje utrošimo u njihovom korišćenju imaju mogućnost da istraže naše sklonosti i da nam plasiraju personalizovane oglase i reklame.
Trikovi kojima zaokupljaju našu pažnju
Kako bi nas naveli da provodimo više vremena na svom uređaju, dizajneri mobilnih aplikacija koriste različite psihološke trikove. Na primer, mogu da izazovu hemijske procese u mozgu za koje je poznato da učestvuju u formiranju zavisničkih ponašanja. To postižu podsticanjem lučenja neurotransmitera dopamina čijim učestalim aktiviranjem povezujemo određena ponašanja sa nagradom. Drugim rečima, aplikacije su programirane da učine ono što će izazvati prijatnost ili nam pomoći da izbegnemo neprijatnost, kao što je dosada. Zbog toga ćemo nastavljati da koristimo telefon.
Međutim, ono što mobilne telefone čini posebno neodoljivim nije to što nas uvek čeka nešto što će nam doneti osećaj zadovoljstva kad proverimo da li ima nečeg novog, već neizvesnost da li će nas nešto čekati. U pitanju je isti mehanizam zbog kojeg su slot aparati često toliko privlačni.
Telefoni, takođe, stvaraju osećanje anksioznosti, tako što osećamo brigu da ćemo propustiti nešto bitno ako ga ne proveravamo često (poznato kao „FOMO – Fear Of Missing Out“). Takvo stalno proveravanje trenutno umanjuje ovu brigu, ali je dugoročno povećava. Razlog je taj što svaki put kad spustimo telefon počinjemo da lučimo hormon stresa kortizol, koji ima ulogu u nastajanju anksioznosti. Time se stvara začarani krug.
San i zavisnost od upotrebe mobilnih telefona
Jedan od najozbiljnih efekata prekomernog korišćenja smartfona je smanjenje kvaliteta sna, što posledično ima uticaja na zdravlje i produktivnost. Gledanje u telefon dva do tri sata pre odlaska na spavanje ometa lučenje hormona melatonina koji nam pomaže da zaspimo i imamo zdrav san.
Efekat smart telefona na spavanje je posebno zabrinjavajuć kada se uzme u obzir da neispavanost vodi slabijoj samokontroli, većoj podložnosti stresu i oslabljenoj koncentraciji.
Zavisnost od upotrebe mobilnih telefona i produktivnost
Proveranje telefona dok smo usredsređeni na zadatak u školi ili na poslu značajno utiče da naša produktivnost opadne. Potrebno je vreme da ponovo postignemo isti nivo koncentracije koji smo imali pre nego što smo proverili telefon. Treba nam duže da završimo posao, te često ubrzavamo rad da bismo stigli da ga obavimo na vreme, čime se povećava broj grešaka.
Štaviše, ideja da su nam smart telefoni omogućili da budemo bolji u multitaskingu, tačnije u istovremenom izvršavanju dva ili više zahtevna zadatka, potpuno je pogrešna. Na primer, ne možemo pažljivo slušati prijatelja koji nam nešto govori i istovremeno odgovarati na poruku. Ono što se u realnosti dešava je da naizmenično prelazimo sa jednog zadatka na drugi. Prema nekim istraživanjima, često prelaženje sa jednog zadatka na drugi može da smanji produktivnost i do 40%.
Zaključak
Smart telefoni mogu biti korisne alatke, ali je važno da ih upotrebljavamo samo onda kada nam je to zaista neophodno. Kada je reč o društvenim mrežama i sličnim aktivnostima, potrebno je unapred odrediti vreme koje ćemo tome posvetiti.
Sledeći put kada posegnete za telefonom, pokušajte da odgonetnete zbog čega to činite. Zapitajte se čemu se nadate da ćete u tom trenutku dobiti ili kakvu ćete neprijatnost izbeći. Tada odlučite da li ipak želite da ga koristite.
Autor: Irena Werner, master psiholog i REBT psihoterapeut
Sa željom da Vam ponudimo saznanja koja će Vam olakšati život i poboljšati kvalitet života, pozivamo Vas da se prijavite na naše programe edukacije, koji se održavaju u prostorijama Psihološkog savetovališta Centar u Beogradu ili online putem Skype-a ili Viber-a.