![stres na poslu](https://pscentar.rs/wp-content/uploads/2023/03/extra-11111.png)
Psiholog i psihoterapeut Irena Werner odgovara na pitanja Telegrafa o temi stresa na poslu!
Stres na poslu jedna je od onih stvari sa kojima se svakodnevno suočava većina ljudi, a koje ostavljaju drugoročne posledice na naše zdravlje. On se može manifestovati na razne načine, a uzrok mogu da budu razičite situacije, od pritisaka i rokova, pa do problema sa nadređenim. – Možemo reći da je iskustvo stresa neminovni deo našeg života, a neretko sa izvorima stresa suočavamo se i na svakodnevnom nivou – kaže za Telegraf.rs psiholog Irena Werner.
Definicija stresa
Ona ističe da još uvek nemamo sveobuhvatnu definiciju stresa sa kojom bi se složila većina autora i istraživača. Uobičajeno se stres definiše kao odgovor organizma na zahteve koji se pred njim nalaze, a koji prevazilaze kapacitete osobe da se sa njima sa lakoćom izbori. Stres može biti akutni, prilikom susreta sa izazovnim životnim događajima. Može biti i hronični, sa kojim se osoba suočava tokom produženog vremenskog perioda i koji značajno troši psihološke resurse osobe. Nalazi poslednjih istraživanja pokazuju da je učestalost stresa u poslovnom okruženju u značajnom porastu.
Najčešći razlozi za stres na poslu
Kao najčešći izvori stresa u radnom okruženju navode se organizaciona kultura, promene u menadžmentu i organizaciji, uslovi fizičkog okruženja i stepen bezbednosti na radu, nedostatak podrške, pritisak koji se postavlja pred njih, prekovremen rad, diskriminacija, mobing i odnosi sa ostalim zaposlenima. Naravno, i mnogobrojne druge situacije i okolnosti mogu biti izvori stresa. Sa stresom na poslu suočavaju se i novozaposleni, kao i oni sa više radnog iskustva. Doživljaj stresa je individualan. Potrebno je uzeti u obzir važnost same situacije, neizvesnost, trajanje, broj stresora, njihov intenzitet i nivo ekspertize. Kako navodi naša sagovornica, posledice nepovoljnog i negativnog stresa na poslu su brojne i pogađaju nekoliko nivoa i oblasti.
Ostatak teksta možete pročitati na ovom linku.
Ostavite odgovor Odustani od odgovora
Žao nam je, da biste postavili komentar, morate biti prijavljeni.
Comments (2)
[…] Ljudi su socijalna bića i naša psiha je u potrazi za stimulusima koji će tu potrebu za interakcijom nadoknaditi. Tako, svesno ili nesvesno kreiramo prostore koji podstiču, odnosno inhibiraju socijalne odnose. S obzirom na to da ljudi poseduju različite nivoe druželjubivost, prijatnosti i otvorenosti, okruženje može da facilitira druženje i razgovor. Kako to? Na primer, soba koja odaje utisak topline sa udobnim nameštajem češće će pozivati posetioce da se opuste i upuste u razgovor. S druge strane, sami posetioci i ljudi koji nas okružuju mogu imati uticaj na naše mentalno zdravlje. Kontinuirani konflikti, nervoza i pesimizam će negativno uticati na našu psihu, što može dovesti i do pojave anksioznosti ili bržeg sagorevanja na poslu! […]
[…] emocionalnih tegoba. Savetovanje, na primer, može biti korisno za pojedince koji se suočavaju sa stresom na poslu, problemima u odnosima ili drugim svakodnevnim izazovima. Psihoterapija podrazumeva dublje […]